Vladine antiresecijske mjere svode se uglavnom na frazu do fraze. Puno je tu nedorečenih stvari, nepoznanica,  pukotina i praznog hoda. Malo bi se štedjelo,  a malo trošilo. Prepodne bi bili kapitalisti, a popodne socijalisti. Jednima bi uzeli,  a drugima dali, a htjeli bismo da i jedni i drugi glasaju za nas.

IĆI NA NOVO ZADUŽIVANJE, U TRENUTKU KADA JE SVIJET U RECESIJI I NOVAC SVE SKUPLJI, KRAJNJE JE NEPROMIŠLJENO I POGREŠNO.

Nakon višetjednog pregovaranja i usaglašavanja, Vlada Republike Hrvatske je najzad objavila svoj antirecesijski plan. Prvo uopće nije htjela priznati da je država u recesiji, a onda je ipak priznala da je recesija zahvatila i nas. Pa je, pa nije: kao zaljubljena curica koja trga latice cvijeća: voli me, ne voli me… nismo u recesiji, ali ipak jesmo u recesiji.

Onda je formirala Ekonomsko vijeće, koje je trebalo predložiti svoj antirecesijski plan. Vlada je jedan dio mjera Ekonomskog vijeća načelno prihvatila, dok je drugi dio odbila. Svi su znali što treba, samo nitko nije znao kako. Sad ovako, sad onako, povuci-potegni, da bi, nakon što je već recesija kao hobotnica obujmila Lijepu našu oko vrata, Vlada izišla u javnost sa svojim dugo očekivanim antirecesijskim planom. Sanader je urbi et orbi objavio svojih 10 antirecesijskih zapovjedi. Ne imaj drugog Boga osim mene Ive Sanadera, ne ubij, ne laži, štedi i kupuj hrvatsko! No, krenimo redom…

PRVA ZAPOVJED Vlada u drugoj polovici marta ide na rebalans proračuna, čiji je cilj, s jedne strane, smanjenje javne potrošnje, a s druge, veće subvencije za gospodarstvo.
Rebalans je svakako nužan, iako se još ne zna tko će biti njegovi dobitnici, a tko gubitnici. Na programu uštede u javnim poduzećima Vlada misli rasteretiti državni proračun za oko 2 milijarde kuna. „Ako neko javno poduzeće posluje s gubitkom, onda direktor ne može imati plaću ni 5 tisuća kuna, a kamoli 30 ili 40 tisuća kuna“, poručio je Sanader. Procijene su da će se proračunski prihodi u ovoj godini smanjiti za 5 do 6 milijardi kuna. Zašto? Zato što će se smanjiti uvoz, koji se oporezuje, a porezi pune državnu blagajnu. Vjerojatno će se smanjiti i plaće, a time i osobna potrošnja, preko koje se također slijevaju značajna sredstva u državni proračun.

Više u 54. broju magazina “Pečat”