Brukom na sramotu
Broj 34 | PiÅ”e: Milorad VuÄeliÄ • 16. Oktobar 2008
Priznanje nezavisnosti Kosova najsramnija ŃŠµ odluka u, inaÄe, blistavoj i junaÄkoj istoriji Crne Gore. Dakle, imali su Å”ta i koga obrukati. GraÄani Crne Gore i opozicione stranke, na jednom od najveÄih mitinga, izrazili su svoj protest sa svim teÅ”kim i neželjenim posledicama koje su, dakako, poznate javnosti.
Vlast u Srbiji oÅ”tro je reagovala, pre svega izjavama najviÅ”ih zvaniÄnika, ali i proterivanjem ambasadorke Crne Gore Anke VojvodiÄ iz Beograda. Država niÅ”ta drugo nije preduzela, ali jesu razni srbijanski politiÄari. I udari bruka na sramotu. PoÄeÅ”e u srpskoj Å”tampi da osviÄu crne liste nepoželjnih Crnogoraca, zahtevi da se izvrÅ”i konfiskacija njihove imovine, pretnje i upozorenja da se u Srbiji ne može garantovati fiziÄka bezbednost funkcionerima Crne Gore, da se ne ide na letovanja, da se prema crnogorskim studentima u Srbiji preduzmu odreÄene mere.
Ko to tamo u ime Srbije preti? Jesu li to oni koji su se kalili u Crnoj Gori da sruÅ”e Slobodana MiloÅ”eviÄa i doÄu na vlast u Srbiji? Jesu li to isti oni koji do sada nisu obezbedili zgradu ambasadi Srbije u Podgorici? Jesu li to isti oni politiÄari koji nisu otvorili Srpski kulturni centar u Podgorici ili NikÅ”iÄu? Jesu li to isti oni koji nisu otvorili nijedan konzulat Srbije u Crnoj Gori? Jesu li to oni koji nisu preduzeli nijednu jedinu državnu meru brige za Srbe koji žive u Crnoj Gori, a ima ih 32 odsto?
U tim izlivima anticrnogorstva prednjaÄio je nadaleko znameniti i diÄni Dragan MarkoviÄ Palma. JoÅ” koliko juÄe, uoÄi sastavljanja sadaÅ”nje srpske Vlade, taj isti Palma otputovao je u Crnu Goru, odseo u hotelu āSplendidā u Budvi. Bio je, kažu i znam, veoma pažen i mažen gost i tu, na licu mesta, donosio presudnu odluku o uspostavljanju danaÅ”nje vlasti u Srbiji. Tu se kalio i kalemio Palma, i to ne samo sa Crnogorcima, i ne samo na kopnu pod palmama. I zaÅ”to je sada besan? Da li ÄukanoviÄ treba da mu kupi žirafu da ga umiri? I kako to da su i on, kao i mnogi drugi, ljutiti na crnogorske državne funkcionere, a u isto vreme umiljavaju se ameriÄkom i britanskom ambasadoru?
Palmi i Palmama sam je Stiven Vordsvort, britanski ambasador, rekao da priznavanje nezavisnosti Kosova neÄe biti uslov za prijem Srbije u EU. Kako to da je za Crnu Goru to uslov, a za Srbiju nije? Odakle toliko poverenje u iskrenost stranih predstavnika? Da se to poverenje nije rodilo pod palmama Budve? Možda Äe se sutra od Srbije tražiti, kao uslov za evropske integracije, da se izvini Crnoj Gori?
DoduÅ”e, zbog velike bliskosti Palme i Palmi sa ameriÄkim i britanskim ambasadorima, režim u Crnoj Gori mogao bi ozbiljno da se zabrine. Možda Palmu i Palme na anticrnogorske izjave i pretnje huÅ”kaju upavo ovi strani predstavnici? Možda iza Palme i Palmi stoje Amerika i Engleska?
Pa, ako je ÄukanoviÄ podlegao nekom spoljnjem pritisku, nije to valjda bio pritisak Islanda ili Litvanije? Odgovarali su ga od priznanja Britanci i Amerikanci, ali Estonija i Letonija ga slomiÅ”e i prelomiÅ”e!
Nisu se graÄani Crne Gore okupili na miting u Podgorici da bi Äuvali obraz Palmi i Palmama veÄ svoj sopstveni obraz. Nisu se toliki ljudi okupili da udovolje Palmi i Palmama veÄ da izraze svoje neslaganje zbog odlukeĀ crnogorske Vlade. Oni imaju svoju bruku i sramotu, a Palma i Palme naÅ”a su bruka i sramota. Ne njihova. Ne mogu se obrukati bruka i sramota, mada oÄigledno bruka na bruku ide. Niko se bolje u bruci ne rimuje nego MiÅ”ko VukoviÄ i Palma. Niti Palma može obrukati MiÅ”ka VukoviÄa, niti obratno. Složna braÄa.
Samo pre desetak dana u Podgorici je održan āSamit kod prodavniceā. Na noge ÄukanoviÄu doÅ”li su predsednici vlada Srbije i Republike Srpske. Na osnovu kojih je to procena premijer Srbije iÅ”ao u posetu Crnoj Gori? Da li je on iÅ”ta znao i slutio? Da li je i s kakvim izgledima pokuÅ”avao da od priznanja Kosova odgovori ÄukanoviÄa? Nije li i ta bezizgledna poseta naÄin da se obruka Srbija? Da li je kriv Milo ÄukanoviÄ Å”to je i naÅ”eg i premijera RS bacio pod noge?
Saznadosmo u meÄuvremenu da je premijeru Srbije CvetkoviÄu jasno i glasno veÄ tada reÄeno da Äe Crna Gora priznati Kosovo i da je to mogao da sazna i u telefonskoj komunikaciji, a ne na āSamit kod prodavniceā u Podgoricu. Saznadosmo i da je Milorad Dodik na āSamit kod prodavniceā doÅ”ao ne iz nekih državnih razloga RS veÄ kao āprijatelj gospodina MiÅ”koviÄaā. Drago im je srpstvo i srpske države, ali im je draže prijateljstvo s āDeltomā. Vidi se da je ovde reÄ o osobama koje slede Aristotelovu misao o svom poÅ”tovanom uÄitelju Platonu: āDrag mi je Platon, ali mi je istina dražaā. Nema Å”ta, ovde je reÄ o Äistim aristotelovcima.
Ali, dok se mi danas bavimo crnogorskim priznanjem Kosova, nalazimo se pred veÄim iskuÅ”enjem. Pokrajinska skupÅ”tina Vojvodine usvojila je separatistiÄki i protivustavni Statut. HoÄe li skupÅ”tina i vlada Srbije prihvatanjem ovog Statuta Å”irom otvoriti vrata državnosti Vojvodine? I hoÄemo li se onda ljutiti na one koji Äe sutra priznavati nezavisnost naÅ”e severne pokrajine? Ili na Vojvodinu koja Äe priznati nezavisnost Kosova i obratno.
U meÄuvremenu, pretnje srbijanskih politiÄkih junaÄina urodile su plodom. Äaci osmih razreda dve osnovne Å”kole iz Podgorice āzbog pogorÅ”anja bezbednosne situacijeā neÄe smeti da doÄu na ekskurziju u Beograd. JunaÄki, nema Å”ta!










