List slobodne Srbije

DUH KOSMETSKOG ASEPARATIZMA STIGAO U KAŠMIR

Broj 5 | Piše: Mirko Bojić • 21. Mart 2008

Zauzet globalizacijom, stvaranjem EZ i prekrajanjem Balkana, zapadni svet kao da manje obraća pažnju na dramatična zbivanja u Kašmiru, koji je bez sumnje jedna od najneuralgičnijih tačaka na zemljinoj kugli

Na prostoru Kašmira više puta se ratovalo, a i kada bi nastupilo ono što se olako naziva primirje – bande terorista nisu prekidale svoj krvavi posao. Život u indijskoj državi Džamu i Kašmir imao je često ukus smrti.

Kašmir je predvorje Himalaja, čuven po planinskim jezerima sa jedinstvenim kućama-čamcima, sa dolinama u kojima uspeva najbolje voće u ovom delu sveta, zemlja sa maštovitim, talentovanim tkačima koji proizvode kašmirske tepihe i skupocene šalove. U Kašmiru, u Indiji, živi isti narod kao i sa druge strane državne granice, u Pakistanu, ali neprijateljstvo je veliko. Nemiri su počeli još 1947, kada je potkontinent, dotle britanska kolonija, podeljen na Indiju i Pakistan. Pakistanska vojna akcija, koja je zapravo bila rat, započela je 24. oktobra 1947. godine, jedva dva meseca nakon podele potkontinenta! Neprijateljstva su se proširila, tako da je izgledalo da će se dve tek osnovane države tući do istrebljenja. Umešale su se UN, ali konflikt je bio završen prekidom vatre tek 1949. godine.

TEROR VERSKIH ORGANIZACIJA

Od 1947. Kašmir je bio i ostao glavna prepreka za dobre odnose između Indije i Pakistana. Novi vojni konflikt 1965. samo je pogoršao situaciju. ”Linija prekida vatre”, koju su ustanovile UN kao nešto sasvim privremeno, traje do danas, i značajan deo Kašmira njom je odvojen od matice Indije. Taj prostor u Pakistanu zovu ”Azad Kašmir”, što znači ‘’slobodni Kašmir”. U Indiji, zvanično, ta teritorija, koja iznosi 78.114 km2, naziva se ”Kašmir pod ilegalnom okupacijom Pakistana”, i tako piše u svim indijskim dokumentima, knjigama, udžbenicima, turističkim vodičima, na svim mapama.

Kašmirko pitanje ostaje nerešivo i pored bezbrojnih sastanaka i rasprava između indijske i pakistanske strane, sporazuma…

više u novom broju magazina “Pečat”

Ključne reči: · ·

Ostavite vaš komentar